Piše: Bratislav Bato Medojević 10. 06. 2013.
Milenko A. Perović, u svom obraćanju Pobjedi, sa tekstom pod
nazivom: „ Njegoš i nacionalno pitanje“,
objašnjavao je pojam nacije. Zapravo, Perović pojam nacije bazira isključivo kao političku
kategoriju sa tendencijom njenog uniformisanja. On kaže: „Nacija je politički
narod!“ Umjesto da objasni i konkretizuje
svoju tvrdnju, zašto „politički“ razdvaja pojam nacije od naroda, on
dijalektički ide u veća apstrahovanja i uvodi u problematičnu terminologiju
„polu-nacija“, i specifično viđenje nacionalizma kao tribalno apolitično stanje,
čime je dijelom otišao u kontradiktornost i nerazumijevanje. Tako su se pojmovi
„narod“ i „nacija“ našli u suprotnim
taborima, pa je nacija postala politička konstrukcija/konstitucija a narod neka
neorganizovana masa koja tumara po hadu kao polu-nacija. Razmotrimo li
ishodište cijele te priče nikad nećemo biti sigurni u saznanju da li su Rimljani
bili narod ili nacija, ili su to postali tek kao Italijani - njini potomci; ili,
kad i na kom stupnju su Jevreji i drugi drevni narodi postali nacija, jer,
Perović u tekstu nije objasnio ni šta su
Rimljani podrazumijevali pod pojmom nacija (natio), iako od njih polazi i
izreka da je: zakon nacije - zakon doma, i zašto otsupa od njenog elementarnog
objašnjenja, ali je kategoričan u stavu da su Albanci i drugi narodi na Balkanu
polu-nacije, što podrazumijeva neko nedefinisano antropo-monstruozno stanje,
poput kentaura. Pored iznešenog Perović ulazi u protivrječnost i kad tumači
Njegoša kao apolitičnog borca za slobodu. U suštini, može se reći da je
napravio jedan izuzetak, iscrpio je sve svoje „filozofske“ mogućnosti u
pravljenju pamfleta.